dr. sc.Katarina Horvat Levaj
znanstvena savjetnica

Biografija

Rođena 1957. godine u Zagrebu, gdje je 1981. godine diplomirala na Filozofskom fakultetu povijest umjetnosti kao prvi A predmet i arheologiju kao drugi A predmet. Godine 1985. obranila je na istom fakultetu magisterij iz područja Naselja i gradovi. Povijest i teorija urbanizma, a u sklopu istraživanja tipologije srednjovjekovnih utvrđenih gradova dobiva 1988. godine stipendiju na Sveučilištu u Padovi. Godine 1995. obranila je u Zagrebu doktorsku disertaciju pod naslovom Barokna reprezentativna stambena arhitektura u Dubrovniku.
Od 1982. godine zaposlena je u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, gdje sada djeluje u zvanju višeg znanstvenog suradnika kao voditeljica znanstveno-istraživačkog projekta Graditeljska baština Hrvatske od 16. do 18. stoljeća. U okviru znanstveno-istraživačkog programa Instituta radila je na nizu tema vezanih uz arhitekturu i urbanizam starijih stilskih razdoblja, posebno baroka, među kojima se ističu Gradovi-utvrde Istre, Povijesna jezgra Šibenika, Barokne palače Dubrovnika, Utvrđena ladanjska arhitektura Dalmacije, Barokne palače u Boki kotorskoj, Barokna sakralna arhitektura kontinentalne Hrvatske.
Najopsežniji angažman odnosi se na istraživanje Dubrovnika, i to prvenstveno stambene arhitekture, ali i pojedinih gradskih predjela i sklopova, te arhitekata, graditelja i klesara (Tomaso Napoli, Francesco Cortese, Ilija Katičić itd.).
Osim znanstvenog istraživanja sudjeluje i na izradi konzervatorskih studija za revitalizaciju naselja te obnovu i restauraciju arhitekture. U tom pogledu ističe se angažman na obnovi dubrovačke arhitekture oštećene u potresu 1979. i ratu 1991/92. godine (Pustijerna, Knežev dvor u Pridvorju, benediktinski samostan sv. Jakova itd.), te na obnovi crkava i dvoraca kontinentalne Hrvatske (dvorac u Martijancu, župne crkve u Križevcima, Donjoj Stubici, Martijancu, katedrala sv. Terezije u Požegi itd.).
Sudjeluje na izložbenim projektima (“Crtež u znanosti”, “Mir i dobro – umjetničko i kulturno nasljeđe Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda”).
U okviru projekta Umjetnička topografija Hrvatske angažirana je kao urednica publikacija (“Križevci – grad i okolica”, Ludbreg – Ludbreška Podravina”), Ivanec – naselja i okolica). Članica je uredništva Radova Instituta za povijest umjetnosti..
Sudjeluje na znanstvenim skupovima («Dani Cvita Fiskovića», «Dani Krune Prijatelja», «Kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti», «Ekohistorija podravskog višegraničja» itd.).
Povremeno predaje na fakultetima (Odsjek za povijest umjetnosti Sveučilišta u Grazu, Ljetna škola arhitekata Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu).
Suradnica je Leksikografskog zavoda «Miroslav Krleža» (natuknice u Hrvatskom leksikonu, Hrvatskoj općoj enciklopediji, Likovnoj enciklopediji, Hrvatskom biografskom leksikonu).
Članica je Društva povjesničara umjetnosti i Matice hrvatske u Zagrebu.
Godine 2003. dobiva državnu godišnju nagradu za znanost za knjigu «Barokne palače u Dubrovniku».

Bibliografija

Knjige:
- Barokne palače u Dubrovniku, Zagreb, 2001.

Izvorni znanstveni radovi u časopisima:
- Hum - razvoj grada, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 10, Zagreb, 1986., str. 41-68.
- Analiza povijesne jezgre sjeveroistočnog dijela Šibenika, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 11, Zagreb, 1987., str. 5-29 (članak objavljen zajedno s Biserkom Tadić i Jagodom Marković)
- Crkva sv. Križa u Križevcima, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 12-13, Zagreb, 1988.-1989., str. 139-226.
- Građevni razvoj srednjovjekovnog bloka u povijesnoj jezgri Dubrovnika, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 16, Zagreb, 1992., str. 41-53.
- Župna crkva Presvetog Trojstva u Donjoj Stubici, Peristil 38, Zagreb, 1995., str. 73-82.
- Dubrovačke barokne palače izgorjele u napadu na grad 6. prosinca 1991.
godine, Radovi Instituta za povijest umjetnosti 19, Zagreb, 1995., str. 69-91.
Knežev dvor u Pridvorju - građevni razvoj, valorizacija i problemi obnove, Radovi Instituta za povijest umjetnosti 20, Zagreb, 1996., str. 105-121.
Benediktinski samostan sv. Jakova u Dubrovniku, Peristil, Zagreb, 1999., str. 79-94.
Od baroknog klasicizma do neoklasicizma, Stilsko-tipološke transformacije stambene arhitekture Dubrovnika između 1780. i 1900., “Radovi Instituta za povijest umjetnosti” 24, 2000., str. 61-72.
Dva utvrđena ladanjska kompleksa obitelji Jakša na Visu, “Radovi Instituta za povijest umjetnosti“ 25, 2001, str. 135-150.
- Francesco Cortese – projektant palače Zamanja u Dubrovniku (1669.), “Peristil” XLV, 2002., str. 107-122.
Perasti u Visu – kula, kuća i palača, “Radovi Instituta za povijest umjetnosti” 26, 2002., str. 30-48.
Barokna obnova Kneževa dvora u Dubrovniku, “Radovi Instituta za povijest umjetnosti” 27, 2003., str. 163-183.
Katedrala sv. Terezije u Požegi, "Radovi Instituta za povijest umjetnosti" 28, 2004., str. 208-231.

Poglavlja u knjigama:
UMJETNIČKA TOPOGRAFIJA HRVATSKE, KRIŽEVCI - grad i okolica, glavni urednik: Žarko Domljan, uredili: Anđelko Badurina, Žarko Domljan, Miljenka Fischer, Katarina Horvat-Levaj, Zagreb, 1993.
- Crkva sv. Križa, str. 135-157.
- Tri kapele u Križevcima - Sv. Ladislav, Sv. Rok, Sv. Florijan, str.187-195.
- Sakralna arhitektura okolice Križevaca, str. 247-257.
UMJETNIČKA TOPOGRAFIJA HRVATSKE, LUDBREG - Ludbreška Podravina, urednici: Katarina Horvat-Levaj, Ivanka Reberski, Zagreb, 1997.
- Utvrde i dvorci, str. 91-101.
- Sakralna arhitektura, str. 121-138.
CRTEŽ U ZNANOSTI, urednik: Miljenko Lapaine, Zagreb, 1998.
- Crtež u povijesti umjetnosti, str. 125-150.
- Draguć kao primjer karakterističnih razvojnih oblika naselja nastalih uz kaštele, Cerovljanski zbornik, Pazin, 1999., str. 179-195.
Katalog izložbe: MIR I DOBRO, umjetničko i kulturno nasljeđe Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, Zagreb, 2000.
- Barokna franjevačka arhitektura, str. 207-218.
Strani projektanti i domaća tradicija u dubrovačkoj baroknoj arhitekturi, u: “Zbornik I. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti”, Zagreb 2004., str. 75-85. [PDF]
- Barokna arhitektura, u: “Kulturna baština Požege i Požeštine”, Požega 2004., str. 182-207.

Ostali radovi:
- Pustijerna, pretpostavke za revitalizaciju, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 10/11, Zagreb, 1984.-1985., str. 49-79 (članak objavljen zajedno s Nadom Grujić i Ivanom Tenšekom)
- Problemi interpolacija u nizu "sub varicos" na Pustijerni u Dubrovniku, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 14/15, Zagreb, 1988.-1989., str. 97-109.
- Gradovi-utvrde sjeveroistočne Istre - građevni razvoj i problemi revitalizacije, Buzetski zbornik, 12, Buzet, 1988., str. 213-226.
- O nekritičkoj primjeni neostilskih elemenata na obnavljanim spomenicima arhitekture u Dubrovniku, Čovjek i prostor, 4, Zagreb, 1990., str. 16-17.

Natuknice u enciklopedijama:
- Križevci, Enciklopedija hrvatske umjetnosti, I. sv., Zagreb, 1995., str. 480-481
- Barok u Hrvatskoj, likovne umjetnosti, Hrvatski leksikon, I. sv., Zagreb, 1996., str. 68-70
- Dvorci u Hrvatskoj, Hrvatski leksikon, I. sv., Zagreb, 1996., str. 310-311
- Rokoko u Hrvatskoj, likovne umjetnosti, Hrvatski leksikon, II. sv., Zagreb, 1996., str. 375-376
- Barok u Europi, likovne umjetnosti, Hrvatska enciklopedija, Zagreb, 1999.